Quantcast
Channel: Taimi Media Network » Sports
Viewing all 31 articles
Browse latest View live

Ke toe faka’ai’ai ange ‘a e hou’eiki fafiné ki he soká

$
0
0
Ko e kotoa ‘a e tokoní ‘i hono a’utaki hake ki he kautaha Soka ‘a Tongá

NUKU’ALOFA: Ko e taumu’a ia ‘a e tokoni kuo foaki ‘e he Palesiteni ‘a e Oceania, David Chung, ma’ae Kautaha Soka ‘a Tongá ke fai hono tokoni’i ‘a e houe’iki fafiné ke nau toe kau lahi ange ki he sipotí ‘o hangē ko e soká.

 Na’e pehē ‘e Chung, ko e taha eni ‘i he ‘elemēniti tefito ‘oku feinga ‘a e FIFA ke lavame’a aí ‘a ia ko hono faka’ai’ai ‘a e kakai fefiné ‘i he sipotí ni ‘o ‘ikai ke ngata pē ‘i he fe’auhi hotau vāhengá ka ke a’u ki he ngaahi tu’unga fakasōsiale ‘o e mo’uí ‘oku tau fehangahangai mo iá.

 Ko e fakamamahi ‘oku hoko ‘i ‘apí, tu’unga mo’ui leleí, laulau tu’ungá pea mo e faingamālie lahi ange ki he akó, ‘oku hoko ‘o fakangatangata mo faingata’a’ia ange ai ‘a e hou’eiki fafiné, ka ko e kau mai ko ia ki he sipotí hangē ko e soká te nau malava ke ma’u ha tokoni ke matu’uaki ‘a e ngaahi pole lahi ko ení. Taimi tatau na’e fakahā fiefia ‘e Adelaide Tuivailala mei he kautaha soka ‘a Tongá ko e tokoni lelei eni mo mahu’inga ki he kakai fefiné.Na’a ne pehē, ko e fānau kotoa pē kuo nau kau mai ki he fe’auhi ni kuo nau hounga’ia lahi ‘i he tokoni ko ia kuo a’utaki ange kiate kinautolú pea ‘oku ‘amanaki ke ‘aonga ‘a e tokoni ko ení ki he ngaahi kalapu fefine ‘i Tonga ní pehē ki Vava’u foki ‘a ia ko e tokoni ki he kalasi senior pea mo e kalasi ta’u 16.

 Ko e konga ‘o e tokoní ko e naunau soka hangē ko e neti, sū, vala pea mo e pulu soka pea ‘oku hounga ‘aupito eni ke tokoni ki he taumu’a ko ení pea ‘oku kaunga mālie foki eni ki he ta’u ni he kuo kamata ke tokolahi mai ‘a e ngaahi timi fefine ki he fe’auhi fakalapu ‘o e ta’u ní.

 

 

 

 

 


Photos from South Pacific/Oceania Bodybuilding Championship 2013

$
0
0

photos : Melemanu Fiu Bloomfield

DSC_0162 copy DSC_0125 copy DSC_0289 copy DSC_0238 copy DSC_0184 copy DSC_0534 copy DSC_0407 DSC_0462 copy DSC_0136 copy DSC_0585 copy DSC_0287 DSC_0255 copy DSC_0465 copy DSC_0233 copy DSC_0158 copy DSC_0182 copy DSC_0298 copy DSC_0169 copy DSC_0301 copy DSC_0314 copy DSC_0206 copy DSC_0474 copy DSC_0201 copy DSC_0360 copy DSC_0224 copy DSC_0175 copy DSC_0496 copy DSC_0122 copy DSC_0156 copy DSC_0246 copy DSC_0582 copy DSC_0219 copy DSC_0354 copy DSC_0486 copy DSC_0195 copy DSC_0003 copy DSC_0517 copy DSC_0503 copy DSC_0207 copy DSC_0131 copy DSC_0466 copy DSC_0153 copy DSC_0235 copy DSC_0300 copy DSC_0112 copy DSC_0414 copy DSC_0490 copy DSC_0252 DSC_0245 DSC_0123 copy DSC_0239 copy DSC_0505 copy DSC_0335 copy DSC_0222 copy DSC_0426 copy 9 2 DSC_0535 copy DSC_0273 copy 3 DSC_0379 copy DSC_0241 copy DSC_0425 copy DSC_0260-1 copy DSC_0286 copy DSC_0223-1 DSC_0512 copy 5 DSC_0410 copy 7 1 DSC_0117 copy DSC_0295 copy DSC_0101 copy DSC_0226 copy DSC_0105 DSC_0220 copy DSC_0429 copy 100 DSC_0253 copy 6 DSC_0194 copy DSC_0334 copy DSC_0423 copy DSC_0401 copy DSC_0225 copy DSC_0095 copy DSC_0257-1 copy DSC_0382 copy DSC_0260 copy DSC_0346 copy DSC_0320 copy DSC_0113 copy DSC_0400 copy DSC_0225 DSC_0118 copy DSC_0139 copy DSC_0223 copy DSC_0299 copy DSC_0485 copy DSC_0345 copy DSC_0516 copy DSC_0231 copy DSC_0442 copy DSC_0487 copy DSC_0211 copy 8 DSC_0166 copy DSC_0381 copy 101 DSC_0375 copy DSC_0317 copy DSC_0579 copy DSC_0370 copy DSC_0120 copy DSC_0105 copy DSC_0303 copy DSC_0273-1 copy DSC_0259 copy DSC_0507 copy DSC_0223-1 copy DSC_0415 copy DSC_0168 copy DSC_0355 copy DSC_0175-1 copy DSC_0101 DSC_0330 copy DSC_0518 copy DSC_0580 copy DSC_0294 copy DSC_0388 copy DSC_0305 copy DSC_0498 copy DSC_0469 copy DSC_0296 copy DSC_0187 4 DSC_0258 copy DSC_0237 copy DSC_0248 copy DSC_0519 copy DSC_0263 copy DSC_0356 copy DSC_0257 copy DSC_0471 copy

RUGBY LEAGUE AND TOURISM – THE PERFECT MARKETING MIX

$
0
0

 

The cold English winter was overcome with warm South Pacific hospitality when a contingent of six (6) South Pacific Island representatives advanced on a 3-days United Kingdom (UK) roadshow that concluded in London last evening.

 Led by the South Pacific Tourism Organisation (SPTO), representatives of the Cook Islands, Fiji, Papua New Guinea, Samoa, Tahiti and Vanuatu and with support from the European Union, the team travelled throughout the United Kingdom to promote the essence of unique South Pacific holiday experience.

 Aimed at soliciting enrolment into the South Pacific Specialist training program, the roadshow included a combination of direct travel consultant trainings, exhilarating South Pacific entertainment and island cuisine.

 This regional promotional initiative was complimented by the current participation of 5 Pacific Island countries in the Rugby League World cup 2013 whose publicity have also strengthened destinational awareness in the UK.

 SPTO Chief Executive Officer, Ilisoni Vuidreketi says that “this is the first time that these destinations have jointly promoted the South Pacific in the UK we believe that the program has helped create more South Pacific specialist travel agents”.

 He added that “the timing was also a key factor of the success of this roadshow particularly as the islands are currently receiving prominent media coverage through their rugby league matches around the UK”.

 The UK remains to be a vital source market for the South Pacific as their winter escape travel coincides with the generally soft travel months of November to February in the South Pacific and the SPTO is already planning for a similar promotional activity for Continental Europe in early 2014.

 

For further information, please contact:               

                                               

Petero Manufolau

Marketing Manager                                                                       

South Pacific Tourism Organisation                                                                                         

pmanufolau@spto.org

TONGA ‘O E ‘AHO NI mo Fie’ilo

$
0
0

 

Kei Poupoua pē neongo ulungiá

 ‘Oku kei fu’u mafana pe poupou ia ‘a e kakai ki he timi ‘akapulu liiki fakafonua, “MATE MA’A TONGA, KI AI!”.Neongo e ‘ulungia ‘oku kie fiefia pe Tonga ia, ka ‘oku kehe atu pe fa’ahinga poupou ia mo e fiefia  mei he kau fakamaketi.

Talu mei he talaki he ‘ea ‘o e  tu’uta mai ki Tonga ni ‘a e timi Mate ma’a Tonga,mo e hange ka fakavalevale e kaka ‘i he fiefia  fakataha mo ‘enau poupou, Ko e ‘uluaki vainga e kuo ‘ulungia, ‘oku kei fiefia pe Tonga ia,ka kuo toe hiki e poupou ia ‘a e kau fakamaketi ke toe lahi ange.

‘Oku ‘ikai ko ha me’a fo’ou ‘eni ki he kakai Tongá ‘a e makehe atu e poupoú, hono fai ‘e he  kau fakamāketí, na’a nau fai ‘a e me’a tatau ki he timi ‘Ikale tahí ‘o e fe’auhi ipu ‘a mamani ‘o e ta’u 2011, he ne a’u pē ki he foki mai ‘a e timí, na’a nau toe foaki ange ha ngaahi koloa fakatonga kiate kinautolu na’e lava maí, ko ‘enau fakahounga’i ‘a e va’inga malohi mo mateaki’i fonua na’e fakahoko ‘e he fānau ko iá.

Lolotonga ko ia e va’inga mo Sikotilaní, na’e lele fakataha pe  fakamāketi mo e sio ‘akapulú, taimi tatau ‘oku to e taa’i mai mo e ngaahi fo’i fasi ia ‘o e Mate ma’a Tongá mei he kauhala ‘e tahá.

Ko e fo’i lele mālie kotoa pē, ‘oku lele ai pe mo e kau māketí mo e fakauōuō, ‘o hangē ka nau ka tau ‘akapulu pē kinautolu ‘i loto maketí, ko e fo’i tata’o, ‘oku to fo’ohifo atu e fa’ahinga ia he funga tēpile  tematá ,ko e tēkolo malie, pea ‘oku fakatātā ia ke tekolo’i e va’e ‘o e tepilé, ko e fo’i ‘aka fakahū, ‘oku hili e fo’i meleni ia he la’i va’e ‘o heu’i ki ‘olunga  kae tuli’i ‘o hapotoo’i, talaatu ‘oku kehe atu e fiefiá hono fakahoko ‘e he kau māketí.pea tā pea ngali pē mo kinautolu he ko ‘enau koloa tonu ‘oku fai’aki ‘enau fiefiá.

Taimi tatau ‘oku malimali takai pē kau fiema’u visetapoló mo fakaongoongo e taimi fakama’ama’á ke nau toki hū ai ‘o fakatau, ‘i he malōlō ne fakaongo mai ha kapisi ma’ama’a  “KAPISI!, MATE MA’A TONGA KI AI!, PA’ANGA’E UA KI HE TOLU KI AI! ” ko e kalasi ‘eni ‘oku pa’anga ‘e tolu ki he taha,  neongo e fakama’ama’á, ‘oku ‘ikai tuku foki e taukākā ia mo e tau tohó, ne taloa atu pe tama ‘uluakí ia ‘o fa’o e fā “pehe atu, ua ki he tolu, fa’o koe fā, PA’ANGA ‘E FA KI AI” ko e tama ia ha’ana e kapisi,”MATE MA’A TONGA KI AI” ko e tama kākā mai ia, “IO MATE MA’A TONGA PE MO PA’ANGA ‘E FA KI AI”, ne kata ai pe tama fakatau mo ‘oange pa’anga ‘e fā.

Na’e a’u ia ‘o fai ha ki’i va’inga tau tolo temata, pea mo ha ki’i fe’auhi kai meleni, mo e fakakēkē pē lolotonga e tu’u hono uá.

Ko e fakamāketi he ‘aho ní ‘oku ‘ikai ko e māketi Talamahú pē, ka ‘oku lahi e ngaahi māketi ‘i he ngaahi feitu’u kehekehe, pea ‘oku ‘i ai e kakai kuo nau māketi pe honau ngaahi toumu’á.

Ko e hala tahí ‘i he ‘aho Tokonakí ‘oku kamata atu pe mei he fa’itoka Takaunové ‘o a’u ki he maketi Tu’imatamoaná ‘a e laine e kau fakamaketi me’akaí.

Ne afe atu ‘a Fie’ilo ‘i ha ki’i meleni he halá, ‘o ne fakatokanga’i atu ko e ongo fo’i meleni fō lalahi tahá, ‘oku hili ia ki ‘olunga he tepilé pea tohi’i ‘i he fōlahi ange e fo’i lea ko e “V/REF” pea tohi’i leva ‘i he fōfōlahi hifó ‘a e  “REF” , Na’a ne ‘eke atu pe ‘oku fiha, “‘oku ‘ikai fakatau ia, ko e me’a'ofa ia ki he ongo tama na’a na fafangu ‘e timi MATE MA’A TONGA” ko e tali mai ia ‘a e faifakataú.

‘Oku toe lahi ange e ‘asi ‘a e lanu kulokulá mo e ngaahi fuka Mate ma’a Tongá ‘i he hili ko ia e ‘uluaki va’ingá, neongo ‘ene ‘ulungiá.

Na’e pehe ‘e ha tokotaha ‘akapulu motu’a, “Ko ‘eku toki fakapapau’i ‘eni ‘e ma’u ‘e he Mate ma’a Tongá e fe’auhi ipu ‘a mamani ‘o e ta’u ní, ‘i he hili ko ia e ulungia ‘i Sikotilaní.”

Kae pehe ‘e ha tokotaha ia,”ko e fiefia, he ‘oku mahino mai e va’inga lelei mo melino ‘a e fanau liikí, ‘ikai ha ‘ita, pe fakatupu fuhu, pea ‘oku mahino ne fai e teuteu lahi ‘a e faiakó mo e fanaú.

Na’e toe pehe ‘e ha taha mei he kau fakamaketí,”‘oku ifo e mole!, he sio ki he malie”, “mana hena na’a mou foki mai he ‘osi ‘a e fe’auhí”, ko e fiefia ia ‘a e tokotahá. Ko ia ne fakahoha’a atu ai pē ‘a Fie’ilo, “kapau pē, he ‘ikai te nau toe lava mai, teu lele atu pe ‘o fakafofonga’i”

Ko e ki’i fakapulipuli ‘o e kau fakamāketí. Ko e kakai tu’umalie taha ‘eni ‘i Tonga ní. Kuo ‘osi  fakamo’oni’i ‘eni he kuo tokolahi e kau ngāue fakapule’anga kuo li’aki e ngāue kae foki ‘o ngoue pe mo fakamāketi ko e mahino ia ‘oku sai ange e me’a ‘oku ma’u mei he ngoué mo e ngāue fakamea’á. kae tukukehe pe kau paipá,

Kaekehe,’Oku ‘oatu ai pe ha talamonū meia Fie’ilo mo e kau fakamāketi kotoa ‘o Tongá .

“‘OFA KE KEI FAITAPUEKINA AI PE KIMOUTOLU MO FAKAIVIA ‘E HE ‘EIKI MAFIMAFí KE MOU MA’U HA VA’INGA LELEI MO FIEFIA ‘I HE TOENGA HO’O MOU VA’INGA”

 

PALŌVĒPI ‘o e ‘ahó

TAKA ‘I FONUA MALU:

‘UHINGA: Ko e kakai kuo nau tofanga ‘i ha fu’u monū.

‘Oku mahu e fonuá pea mo’umo’ua e kakaí pea nau fiemalie ‘i he lava ‘o takitaha fai ‘ene ngaué.

 VEESI LAULOTO:

Filipai 4:4 – mo e FIEFIA ‘I HE EIKí ma’u ai pē ,’io kau toe ‘ai atu, mou fiefia.

 * ‘Oku lava pe ke tau fakatokanga ‘o pehe, kau fakamāketi mālō e poupou mo e fiefiá ,kae fakapapau’i ‘oku fai pe ‘i he founga ‘a e ‘Eikí. na’a ‘osi ange fe’auhi ka tau longoa’a ha me’a kehe.

Faka’amu ongo tautehina Sio ke na va’inga fakataha he Brumbies

$
0
0

Kuo tu’o taha pē ‘a e va’inga fakataha ‘a e ongo tautehina Sió, ka ‘oku hangē ka toe hoani eni ‘oka ‘i ai ha faingamālie ‘o Patrick ki he Brumbies ‘i he to’u Super ‘o e ta’u kaha’ú.

 Ko e Scott Sio, ko e ta’u ‘aki eni ‘e 2 ‘ene va’inga ‘i he kalapu Super ‘a e ACT Brumbies, pea na’e iku ai ke faka’ohovale’i mo hono tehiná, Patrick ke kau ange ki he teuteu mo e ako va’inga ‘a e timí kae’oua ke toki kakato ki he taim ‘o e kilisimasí.

 ‘Oku tuku foki ‘a e tokanga ‘a e kau faifili ‘a e ACT ‘i he ki’i talavou ta’u 19 ko ení lolotonga ‘a e ako va’ingá, pea hangē ka kau hono hingoá he fa’ahinga ‘e tānaki fo’ou ki he timí ki he to’u fe’auhi ‘o e 2014/2015.

 Koe’uhí ko e tokolahi ‘a e konga ‘o e kau va’inga ‘a e Brumbies ‘i he Wallabies ‘a ia ‘oku nau lolotonga ‘i ‘Iulopé, ‘oku fakamoleki ai ‘e Patrick ha uike ‘e 3 mo e kalapú pea ‘oku ‘amanaki ke foki ki he’ene kalapu Shute Shield club Eastwood he ta’u kaha’ú pea ‘e toki fai mei ai hono siofí he ‘oku kei si’i.

 ‘Oku poupou fefeka mai ‘i he tu’a ‘o e ongo tautehiná ni ‘ena tangata’eikí, David Sio ‘a ia na’a ne va’inga matatolu ma’ae timi ‘a e Manu Samoa ‘i he Ipu ‘a Māmani ‘o e 1991.

 

Mate Ma’a Tonga kau va’ingá, Mate Ma’a Hai kau Pule ngāue? fai ‘e Kalafi Moala

$
0
0

 

Ko e hingoa Mate Ma’a Tongá, ko e hingoa faka’eiki, he ko e hingoa ‘oku ne talamai ko e fakalangilangi lahi ia ke te fai ha me’a ko e “Mate Ma’a Tonga”.  Pea ko e hingoa ‘eni na’e ‘oange ki he timi ‘akapulu liiki ‘a Tongá. ‘Oku toe ma’u pe foki ‘e he hingoa ni ‘a e fa’ahinga laumālie ‘o e sipoti ko ‘ení, ko e va’inga ‘osikiavelenga ma’ae fonuá, ko e Mate Ma’a Tonga.

   Kae kapau leva ‘oku fai e va’inga Mate Ma’a Tonga pea ‘ikai ha ola ke hoa mo e tu’unga ‘o e fatongiá, pea ‘oku mahino leva ‘oku ‘i ai ‘a e palopalema. ‘Oku ala konga ua ‘a e palopalemá: 1) ‘oku ‘ikai hoa e fai fatongia mo e hingoá, 2) ‘oku fu’u ma’olunga ‘a e hingoa ia ki he tu’unga ‘o e fai fatongia.

   Pea ko e me’a leva ke fai ke solova e palopalema ni ko e: 1) hiki’i e fai fatongia ke hoa mo e hingoá, 2) pe ko hono liliu e hingoá ke hoa mo e fai fatongiá.

   ‘Oku mahu’inga ia ke fai hano fakakaukau’i, ‘analaiso, mo tālanga’i ‘a e palopalema ko ia ‘o e ‘akapulu liiki ‘a Tongá ‘a ia na’e hoko ‘i he fe’auhi Ipu ‘a Mamaní.

   Ko e me’a ‘eni kuo mahino ta’etoeveiveiua. Na’e matu’aki ta’emaau mo ‘ikai ke lelei ‘a hono pule’i mo e fakahoko ngāue ‘o e Mate Ma’a Tongá.

   Na’e tōnounou lahi ‘a e fai fatongia ko ‘ení, pea kuopau ke fai ha tali ui ki ai ‘a e kau fakalele ngāue, ‘a ia ‘oku tuhu ‘eni ki he kau Pule ‘o e Liiki mo e Poaté.

   Ko e ‘amanakí na’e tuku ki he kau va’ingá, pea ko e māfana ko ia ‘o e talitali mo e poupoú koe’uhí ko e fakatōkilalo ‘a e kau va’inga palofesinale ko ‘ení kenau ōmai ‘o va’inga ma’a Tonga, ‘o Mate Ma’a Tonga.

   Na’e mahino ia kiate kinautolu ko ‘enau ōmai ke fai fatongia ma’ae “Mate Ma’a Tonga.” Pea ko honau tukuingata na’e fai. Kā, na’e faingata’a he na’e uesia lahi kinautolu ‘e he ngaahi tu’utu’uni ta’emaau mo e ngaahi fakakaukau tōlalo na’e fai’aki hono pule’i mo hono fakalele ‘o e kemipeini ko ia ‘a e Mate Ma’a Tonga ki he Ipu ‘a Mamani 2013.

   Na’e ‘osi ‘oatu ‘a e ngaahi fakaikiki ‘o e ngaahi me’a ‘e ni’ihi fekau’aki mo e ta’emaau ko ‘ení ‘i he nusipepa Taimi ‘o e Tusité. Pea ko e konga ‘eni hono uá.

   Va’inga “Mate Ma’a Tonga” e kau va’inga kae fakalele ngāue “Mate Ma’a Hai” e kau pule mo fakalele ngāue?

   ‘Oku fakafotunga mai ‘i hono fakalele ‘o e liiki ‘a e fa’ahinga laumālie ko ia ‘oku ne fakakonahi e fonua ni, ‘a ia ko e faihala pea mo e ta’elava ke fai lelei e ngāue kae kei kīkīvoi pe ke fai koe’uhí pe ko e siokita mo e Mate Ma’a Kitá.

   Ke fai ange ha vakai ki he naahi me’a ni:

1. Ko e ola ‘o e kemipeini tōnounou ‘a e Mate Ma’a Tongá ‘oku nofo ia ‘i he ‘aofinima ‘o e kau pule ngāue. Ko e kau pule ngāue ‘oku nau fai e fili ‘o e kau faiako, fili ‘e he faiako e kau va’ingá, ko e fokotu’utu’u e siponisoa, ko e founga ‘e fai’aki e tānaki pa’angá, ko e pule’i ‘o e pa’angá, ko e fokotu’utu’u ‘o e ngaahi polokalama va’inga ‘i he kemipeiní, pea mo e tokanga’i ‘o e kau va’inga takitaha mo e palani fakaikiiki ki he Ipu ‘a Mamaní.

2. Ko e vakai ki he Ipu ‘a Mamani ‘o e 2008 na’e anga pehe ni: Tonga 48 – Sikotilani 0; Samoa 20 – Tonga 12; Tonga 22 – ‘Ailani 20.

3. ‘I he Ipu ‘a Mamani ‘o e 2013: Tonga 24 – Sikotilani 26; Tonga 22 – ‘Otu Motu Kuki 16; Tonga 16 – ‘Itali 0.

4. ‘I he 2008 ko e poini fakakātoa ‘a Tonga ‘e 82, ki he poini fakakātoa ‘e 32 ‘o e ngaahi timi na’e tau mo Tongá; pea ‘i he 2013, ko e poini fakakātoa ‘e 62 ‘a Tonga ki he poini ‘e 42 ‘o e ngaahi timi na’e tau mo Tongá. ‘A ia na’e lahi ange ngaahi poini kai ‘a Tonga he 2008 ‘i he 2013. Ko e mo’oní ne tōlalo ange tu’unga va’inga ‘o e 2013, neongo ko e kau v’inga leleiange, he fakafehoanaki mo e 2008.

 5. Ko e hisitolia ‘o e tau ‘a Tonga mo Ha’amoa mo Fisi, ‘oku lahiange mālohi ‘a Tonga he ongo timi ko ‘ení ‘i he mālohi ‘a e ongo timi ko ‘ení ‘i Tongá. Kā, ‘i he 2008 mo e 2013 ko Fisi ia kuo ne takimu’a he Ipu ‘a Mamani mei he ngaahi timi mei he ‘Otu Motu. Ko Fisi na’e a’usia ‘a e Semifainolo he 2008, pea toe pehē pe he 2013. Pea ko Tonga na’e fika tolu he ‘u timi ‘a e ‘Otu Motu.

6. ‘Oku ‘osi ‘ilo’i pe ‘e ha taha sipoti ko e huitu’a ‘o ha sipoti ko e kau pule mo fakalele ngāue, pea mo e fe’auhi fakaloto fonuá. Kā, ‘oku vaivai lōua ‘eni ‘i Tonga ni, pea ‘e lava fēfē ai ke langa hake sipoti ni ‘i Tonga ki he kaha’ú?

7. ‘I he 2008 na’e ‘i ai ‘a e fe’auhi Under 12s, Under 14s, Under 16s, Under 18s. Na’e ‘i ai e fe’auhi Kalasi Ua ‘o a’u ki he timi ‘e 17, pea ko e timi ‘e 12 ‘i he fe’auhi Kalasi ‘Uluakí. ‘A ia ko e timi fe’auhi ia ‘e 50 ‘i Tongatapu, pea ko e siponisoa lahi ko e Dominion Insurance.

8. ‘I he 2013, ko e timi ‘e 10 ‘i he fe’auhi Kalasi ‘Uluaki, pea ‘ikai fēfē ha fe’auhi fakaako. Ko hono ‘ai ‘e tahá, ne holo lahi e liiki ‘i Tonga ni ‘o ‘alu fakaholomui. Pea mei he Fakataha Lahí na’e hū ai kitu’a ha ongo kalapu ‘e ua – Vaini mo Sila Peluua, ko e palopalema mo e kau pule ngāue.

9. Kapau ‘e fai ha vakai ki he va’inga ‘a e Mate Ma’a Tonga he ta’u ‘e 4 kuohili, ko e tau pe ‘e 6 ‘o kau ki ai ‘a e tau ‘e tolu e Ipu ‘a Mamani ‘i he 2013, pea ‘oku matu’aki tōlalo ‘aupito ‘eni ke fai mei ai hano langa hake ‘o e timi fakafonuá. Ko e ngaahi tesi ‘eni mei he 2010: ‘Okatopa 24, Samoa 22 – Tonga 6; 2012, Mē, Tonga 28 – USA 20; 2013, ‘Epeleli, Tonga 36 – Samoa 4.

 

   Ko e hā leva ha me’a ke faí ke fakalelei’i ‘a e liikí?

   ‘Uluaki, ‘oku fiema’u ‘aupito ha kau pule ngāue fo’ou kenau fakalele ‘a e liiki. Ko e ongo pule ngāue kuo lele mai’aki ‘e he liiki he ta’u lahi ko Stan Tu’amoheloa, Sea; mo Lopeti ‘Uhatafe, Sekelitali. Ko Lopeti ‘oku vahe ia mei he liikí ke ne fakalele ‘a e ‘ofisi. Ko Semisi Sika ko e Palesiteni ia ‘o e Tonga National Rugby League (TNRL). Ko e toko tolu ‘eni ‘oku nau pule’i mālohi mo fakalele ‘a e liiki ‘a Tongá.

   Ko e liliu mo’oní pe ke fakahoko ko hano fetongi ‘a e kau pule mo e kau fakalele ngāue ko ‘eni kae lava ke ta’ofi ‘a e lele fakaholomui, pea ke fai ha langa hake kimu’a.

   Ua, ‘oku fiema’u ke fai ha ngāue ki he tu’unga mo e ngaahi me’a fakapa’anga ‘a e TNRL. ‘Oku ‘ikai ke ngata pe he’ene ta’emaau, ka ‘oku toe ‘i ai mo e ngaahi tukuaki’i ki he ngāuehala’aki e pa’angá, mo e fakahoko ‘o e founga kākā ki hono tauhi e pa’angá.

   ‘Oku kau heni ‘a e fakamo’oni loi ‘oku tukuaki’i ki he hingoa ‘o e tokotaha na’a ne fai e ‘atita’i ‘o e pa’anga ‘a e liiki. Ko e hingoa ko Kalolaine Tupou, pea ‘oku ‘ikai ha tokotaha pehē ia he lisi ‘o e kau ‘atita ‘a Tonga. Kā, ‘oku pehē ‘i he fakamatala pa’anga ‘i he ta’u lahi kuo ‘osi ‘atita’i ‘e he tokotaha ko ‘eni.

Kehe atu Māfana ia he fe’auhi Pāpoló

$
0
0

‘OKU ‘ikai pē ke toe ‘i ai ‘a e fakaloiloí ia he māfana vale ‘a e kakaí ‘i he fe’auhi pasiketipoló pē ko ia ‘oku kananga’aki ko e Pāpoló he ta’u ki he ta’u.

Kuo fai foki ‘a hono teke mo faka’ai’ai ‘a e ngaahi koló ke nau tafoki ki he netipoló, koe’uhí ko e fe’auhi eni ‘e fai ai ‘a e fakafekiki mo Māmaní, hangē ko e ‘Olimipikí, Kominiuelí pea mo e ngaahi fe’auhi ‘a e vāhenga Pasifikí, ka ‘oku ‘ikai pē loto ‘a e ni’ihi ia ke li’aki ‘a e ngaahi taimi fakalata ‘o e Pāpoló koe’uhí ko e taimi ia ke fakaivifo’ou ai ‘enau fānaú mei he akó mo e ngāué.

Neongo ko Tonga pē ‘oku nau fai ‘a e fe’auhi ko ení, ka ko e me’a ‘oku fakatokanga’i makehé, ko e me’a ko e fakamole ‘i he ngaahi kātoanga hopoki mala’e ‘i he Pāpoló.

‘I ha toe sipoti ange ‘i Tonga ni, tukukehe ‘a e fe’auhi ki he ngaahi pale, ‘oku ‘ikai ke teitei ofi fonua ‘enau fakamolé ki he taimi ‘oku vela māfana fakavalevale ai ‘a e kakaí ‘o fakamole he me’a ko e pasiketipolo.

‘Oku anga maheni ‘aupito ko e taimi pasiketipoló eni he ta’u kotoa ‘o toki ta’ofi mai pē he fokotu’u ‘a e akó mo e foki ‘a e kau ngāué.

‘I he uike kuo’osí na’e hopoki ai ‘e he timi Pasiketipolo ‘a e Peau Ma’á pea mei Ha’alaló ‘a e mala’e ‘a e timi Melino mo e ‘Ofá ‘o Pātangatá.

Neongo na’e kehe atu ‘a e māfaná he ngaahi lakanga kehé ka ko e fakatātā totonu eni ‘o e māfana vale na’e fai ‘e he ongo tokoni Sea ‘o e ongo timí.

Na’e fotu mai’aki ‘e he tokoni Sea ‘a e Melino mo e ‘Ofá ha me’a’ofa lahi faka’ulia ko e fakataumu’a ki hono hoa he timi ‘a e Peau Ma’á, ko e me’a’of ako ení na’e kau ki ai ha mohenga Queen Size, koloa faka-Tonga pea mo e me’atahi faka’ulia ‘a ia ‘oku kau ki ai ‘a e feke, tukumisi, kalaoa’a mo hā fua e momona ‘o ‘Ōsení he ko e tangata foki ‘o Ngātai.

‘I hono tali fakafoki mai ‘a e me’a’ofá mei he tokoni Sea ‘a Ha’alaló, na’e toe kehe ange ia pea na’e hangē ‘oku ki’i taka fe’au’auhi pē ko hai ‘e lahi ange ‘ene molé. Ko e me’a’ofá, ko ha fu’u ngatu launima ‘osi tohi, ko e tokonaki pea fungani mai ‘aki ha fu’u Pulu mo’ui sino lelei pea tukukehe ange ‘a e valá mo e koloa faka-Tongá.

Ko e kehe ia ‘a e māfaná pea na’e hangē ha tau’aki fiehā ‘a e ongo tokoni seá pē ko hai ‘e kehe tahi ange ‘ene māfaná.

‘I he ‘ikai fie tukuloló, na’e ongo’i ‘e he tokoni sea ‘a Pātangatá, ‘oku ki’i ongo ange e fakamole mai ‘a hono hoa mei Ha’alaló ko ia ‘i he tōtu’a ko ē ‘a e māfaná ‘o sekisekiá, na’e tu’u hake ‘a e motu’á ni ‘o hū ki hono falé ‘o hiki mai ‘ene fu’u TV flat screen pea toe muimui mai mo hono ongo fohá mo ‘enau mīsini fō, ko hono fakakakato ia ‘ene māfaná ki hono hoá.

Kaekehe, ko e māfaná ia ‘i he Pāpoló, ‘oku kehe mo’oni ia, tukukehe ange ‘a e ngaahi hopoki mala’e ia he ngaahi feitu’u lahi takatakai ‘i Tonga ni, pea kuo a’u he taimi ‘e ni’ihi ‘o fakama’u pea mali ai pē mo ha ni’ihi ia he fa’ahinga māfana ko ení.

Ko e ‘aho vale ‘ia tama ‘oku kehe ‘aupito ia, pea ko e taimi fakafiefia taha eni ki he mātu’á ke nau fakahāhā ‘enau fiefiá ki he’enau fānaú ‘aki ‘enau kau mo poupou’i kinautolu he pāpoló

 

BRONZE AND GOLD FOR TONGA AT THE 2014 NZ NATIONALS ARCHERY TOURNAMENT

$
0
0

 

Tonga’s group of young archers are starting draw attention. Fifteen years old Lusitania Tatafu, was the only female athlete representing Tonga in archery, at the January 2014 New Zealand Nationals, held in Whitianga. She won 1 Gold Medal and 1 Bronze Medal. Her gold Medal in Clout set a new New Zealand record of 146 points at 145 metres distance. She also received 1 Bronze Medal in FITA Target for her age group, shooting at distances of 70, 60, 50 and 30 meters. New Zealand and New Caledonian won gold and silver respectively at the FITA Target.

In the Match Play elimination ranking rounds, Lusitania was drawn against the Gold Medalist of last year, in the seniors category. Lusitania was very pleased with herself, where it was a very close shoot out. She went three rounds with the more experienced athlete wining by one point in the end.  

Her first international tournament was at the age of thirteen at the 2012 New Zealand Nationals. She also participated at the 2012 Oceania Championships and the 2013 Australian Archery Open Championship. Although still relatively a novice to archery, the exposures to international competitions has helped expose her to the pressures and high standards expected of an athlete, and identified weak areas where improvements are required. She struggled in the early tournaments with her form, strength and consistency. However, with regular practise, she is now starting to show technical improvements, guided and coached by Hans Jensen and Sifa Taumoepeau. Lusitania says she still has a lot of work and training ahead of her with conditioning and being able to shoot under pressure, but was overjoyed with the medals won in New Zealand, which was a confidence booster.

Lusitania is now training to qualify for the 2014 Youth Olympic Games, to be held in Nanjing, China in August 2014. To qualify, she needs to shoot 600 points at 60 meters distance, with 72 arrows. Arne Jensen, the other 15 year old male archer, is also vying to qualify. At the same time, Lusitania is one of four youths that received a Universality Place for the 2014 Youth Olympic Games. Lusitania says that she trains 3 to 4 times a week, and sometimes misses fun times hanging out with friends. However, representing her country internationally is a great honour. He says that archery is character building, and has presented her with extraordinary opportunities in terms of travelling to interesting places, meeting and learning from motivated and dedicated athletes.        

Lustania’s younger brother, Lualala Tatafu, 11 years old is also a keen archer. In the 2012 New Zealand Nationals, Lualala performed really well and won 3 gold medals, and 1 silver in Target and Clout categories. In 2013 he broke his arm which caused a dramatic drop in frequency and consistency of his training. At the 2014 New Zealand Nationals, Lualala received 1 silver medal in Clout and came fifth in Target. Lualala was disappointed with his last performance but is committed to strive to get back into his old form with hard work and regular training.

Lusitania and Lualala would like to acknowledge the strong support of their parents and family, who  encourage them and dedicate their time to always be available to take them training, as well as financial support to attend these tournaments and equipment. And not least, Hans and Sifa, for their commitment, encouragement and belief in them. Support by TASA and World Archery is now looking promising with continued improvements in performances and results.   


Tonga national Sevens to Wellington

$
0
0

The interim CEO of TRU, Fuka Kitekei’aho announced last Friday the officials and players for Wllington 7s. There are 12 players and 3 officials.

They will take part on the tournament which will start on the 7th and 8th of February.

TEAM LIST
1.Paea Finau (Forward) -Toa ko Ma’afu Saracen
2.Paula Fala Kata -­‐Forward -­‐ Marist
3.Fautasi Ma’u -­‐ Forward -­‐Marist
4.Feleti ‘Atiola -­‐ Forward -­‐ Toloa Old Boys
5. Finau Faleovalu -­‐ Forward -­‐ Toa ko Ma’afu Saracen
6.Sosefo Ma’ake -­‐ Backline -­‐Havelu Bulldog
7. Toetu’u Makaafi -­‐Backline -­‐ Ha’akame Broncos
8.Latu Selu Vailea -­‐ Backline -­‐ Marist
9.Vai Hausia -­‐ Backline -­‐Havelu Bulldog
10. Tevita Manumu’a -­‐Backline -­‐ Toa ko Ma’afu Saracen
11. Kilifi Latu -­‐Backline -­‐ Ha’ateiho
12.Samiuela Fiefia -­‐ Forward -­‐ Sila Pelu Ua
Officials
Manu Vunipola ( Head Coach )
Sione Po’uliva’ati (Physio)
Filokalafi ‘Akau’ola (Manager)

 

Fehu’ia ongo faiako toko 7 hono tuku kinaua kitu’á Taukave’i ‘oku ta’efakalao ‘a e tu’utu’uni e TRU – Livi Mafi

$
0
0

KUO fakahā mei he ongo faiako toko 7 ‘a Tonga kuo fakamālōlō’í, Eddie Waqa pea mo Tēvita Tu’ifua ‘ena ta’efiemālie ki hono tuku kinaua kitu’a ‘e he Poate ‘Akapulu ‘a Tongá (TRU) mei hona lakangá he konga ki mui ‘o e ta’u kuo’osí ‘o pehē na’e ‘ikai ke na fie muimui mo ngāue fakatatau ki he ngaahi ‘ūuni me’a na’e loto ki ai ‘a e Poaté ‘o fekau’aki mo e timi toko 7.

Na’e fakahā foki ‘e Tēvita Tu’ifua ‘i ha’ane tohi ki he CEO fakataimí, Fuka Kitekei’aho ‘o pehē ko e tu’utu’uni ko ia kuo nau (TRU) fakahokó ‘oku ta’efakalao pea ‘oku hala.

‘Oku pole’i atu foki ‘e he ongo tangatá ni ‘a e ‘Iunioni ‘Akapulu ‘a Tongá pē Poaté (TRU) ke ‘omai angé ha’anau tali ki he ngaahi makatu’unga ‘oku ‘uhinga ai hono fakamālōlō’i kinaua mei hona lakangá neongo ‘oku te’eki ke kakato ‘ena aleapaú.

Ko e me’a pē foki ‘oku mahino maí hili ‘a e faitu’utu’uni ko ia ‘a e Poaté he ngaahi uike si’i ne toki maliu atú ‘oku kaunga ki heni ‘a e ‘ikai ke na ‘ave ‘a e timí ki he Mini-Games ‘i Wallis & Futuna he ta’u kuo’osí. Ka ‘i he taimi ‘oku kei tukuaki’i pē mei he ongo tangatá ni ia ‘oku ta’efakalao ‘a e tu’utu’uni ko ení pea kuo te’eki ke na maumau’i ‘e kinaua ha me’a ‘i he’ena aleapaú.

Na’e tuku mai ai ‘e he Faiako Pulé Eddie Waqa ‘a e ngaahi makatu’unga lalahi ‘e 3 ‘oku ne fiema’u ke fai ha ngāue ki ai ‘a e TRU kimu’a ke nau tafoki hake ‘o fai ‘a e tu’utu’uni ta’efakakonisitūtone ko ia ke tuli kinaua mei he toko 7.

  1. Na’e ‘ikai malava ‘e he TRU ke tokoni’i fakapa’anga kakato kotoa ‘e ngaahi polokalama ‘a e toko 7 ‘o a’u mai ki he teuteu ko ia ki he Mini Games.
  2. Na’e ‘ikai ‘omai ‘e he TRU ha fakafofonga mei he IRB ke nau vakai’i e me’a ni ke mahino ‘oku ma’a mo tonu
  3. Na’e ‘ikai ke malava ‘e he TRU ke totongi ‘a e timi toko 7 ke kau ki he FORU sevens ‘a ia ‘e malava ai ke nau feinga ke kualafai ki he fe’auhi toko 7 ‘a e Kominiuelí he ta’u ní pea mo fe’auhi Hongo Kong Sevens ‘a ia ‘e malava ke fai ai ha feinga ke kau ‘a Tonga he ngaahi timi tefitó pe core teams.

Na’e pehē ‘e Eddie ‘oku hā mahino leva ko e tu’utu’uni ko ení ‘oku ‘ikai ke fakalao fakataha mo ha ni’ihi he Poaté ‘oku nau fiema’u ‘a e lakangá pea kaungā kau ki hono fakata’e’aonga’i ‘ene konitulekí ke mālōlō ka nau fai pē ‘enau fiema’u pē ‘a kinautolú.

Na’e pehē ‘e Waqa, ‘oku ne ongo’i ta’etoeveiveiua leva he tu’unga ni ‘oku kau ia he kau fakamo’oni tonu ki he kei hokohoko atu ‘a e ngāue halá mo hono tataki kovi ‘o e ‘Akapulú he fonuá ni.

Na’a ne pehē, ko e me’a ko ia ‘oku nau faí ‘oku nau tukuaki’i ai kinaua (Scapegoats) ki he’enau ngāue hala pē ‘a kinautolu. Na’e pehē ‘e Waqa ko e hā na’e ‘ikai ke tuli ha taha he ‘ikai ke malava ke totongi ‘a e totongi lēsisita ki he Oceania 7 ‘i Fisí ‘a ia na’e fiema’u ke nau kau ki ai ke feinga ke kualafai ki he ongo fe’auhi mahu’inga ko ia ‘i he Komiuniuelí pea pehē ki Hongkong 7s.

Na’e tānaki mai ‘e Waqa ‘o pehē, he ‘ikai ke na tuku ‘a e me’á ni ka kuopau ke ‘ave ke a’u ki he kau ma’u mafai mā’olunga ‘o e IRB.

 

Fakatatau ki he tohi ‘a Tu’ifua ki he CEO fakataimí, na’a ne fakahā ai, na’a na fakahoko kakato pē ‘ena tafa’akí, ko hono teuteu’i ‘a e timí ki he Mini Games pea na’e ‘osi fili ‘a e timí ‘o maau pea fakahā te nau mavahe he ‘aho 6 ‘o Sepitemá ki Wallis & Futuna pea kau ki he fe’auhí he ‘aho 10-11 ‘o Sepitemá pea nau foki mai leva ki Tongá ni he ‘aho 12 ‘o Sepitemá ai pē, pea na’e fe’unga mālie eni fakatatau ki he fānau lelei ‘aupito na’e fili ke fakafofonga’i e fonuá he vaha’a taimi ko ení he na’a nau ‘ata’atā ke kau ki he fe’auhí.

Na’e pehē ‘e Tu’ifuá, na’e toe ‘omai ‘e he TRU ha toe ongoongo tōmui ‘a ia kuo liliu ‘a e tu’ungá mei he ‘uluaki palaní, ‘a ia kuopau ke folau vaka tahi ‘a e timí ‘a ia ‘oku ‘uhingá leva ‘e lōlōa ange taimi ia ‘e mama’o ai ‘a e fānaú mei ‘apí ‘o fakafuofua ki he ‘aho ‘e 6 ki he ‘aho ‘e 21 pea ko e konga leva ia ‘o e fānaú, na’e ‘ikai ke nau toe faingamālie kinautolu ke kau he folaú.

Na’e toe pehē ‘e Tu’ifua ia, ko ia tonu na’e ‘osi puka foki ‘ene ki’i ako faiako levolo 3 ke fakahoko ‘i he ‘aho 26 ‘o ‘Aoskosí pea ‘e lele ia he ‘aho ‘e 5 pea fakatatau ki he’ene fakamatalá, ko e ako mahu’inga ‘aupito eni he ko e polokama ako fakalakalaka eni ki he kau faiakó ‘a ia ‘oku fiema’u ‘e he IRB mo e TRU ke kau ki ai pea na’e puna mai leva ha ongo faiako ‘e ua mei he Nu’usila pea mo Fisi ke fakalele ‘a e ako ko ení.

Ko ia ko e liliu ko ia ke folau vaka tahi ‘a e timí, na’e fepaki ia mo e taimi ke kau atu ai ki he akó pea na’e pau ai ke ne fili ke mālōlō mei he folaú koe’uhí ko e mahu’inga ke kau ki he ako ko ení pea ‘oku poupou ‘aupito ki heni ‘a ‘ene aleapau mo e TRU pea neongo ko ia na’e Pule he folaú, ka na’e pau ke toe liliu ‘ene palaní.

Kaekehe hangē pē ko e tukuaki’i na’e fai ‘e Waqa, ko e me’a tofu pē ia na’e ‘ohake ‘e Tu’ifua ‘i he’ene tohi kia Fuká, ‘o toe fakamamafa’i ai ‘a e tōnounou ‘a e TRU ke totongi ‘a e ngaahi me’a fakapa’anga he toko 7 ka nau kau atu ki he fe’auhi Oceania 7 Championships ‘a ia ‘e malava ke ma’u ai ha faingamālie ‘a Tonga ki he fe’auhi toko 7 ‘a e Kominiuelí ‘e fakahoko he ta’u ni ki Sikotilaní pea pehē ki he fe’auhi ki Hong Kong, ‘a ia na’a ne pehē ai ko ha faingamālie eni ke tu’uaki atu ai ‘a Tonga kimu’a he Ipu ‘a Māmaní.

Ko e toe tafa’aki ‘e taha na’e fakahā ‘e Tu’ifua ‘i he’ene tohí ko e te’eki ke ma’u ‘e he timi toko 7 ‘enau ki’i sēniti talu mei he fe’auhi Gold Coast Sevens ‘o e 2012.

Ko Tēvita Tu’ifua foki ko e kapiteni tutuku ia ‘a e timi toko 7 ‘a Tongá pea kuo ne toe fakafofonga’i foki ‘a e fonuá ‘i he ‘Ikale Tahí pea talu mei he ta’u 1995 mo ‘ene māteaki ki he ‘akapulú ma’a Tonga ‘o fe’unga mo e ta’u ‘e 17 kimu’a ke ne toki mālōlō mei he mala’é.

Kaekehe, na’e fakapapau’i foki ‘e he Sea ‘a e Poaté, ‘Ēpeli Taione he ngaahi uike si’i ne toki maliu atú ‘a hono fakangata ‘a e aleapau ‘a e ongo tangatá ni mo e TRU pea ‘oku lolotonga ngāue fakataha foki ‘a e Poaté pea mo e va’a High Performance Unit ‘i Nuku’alofá ke totongi atu ‘a e toenga vahe ‘a e ongo faiako ‘o e toko 7 ko ení ‘i he toenga taimi ‘o ‘ena aleapaú.

Vahe Faka-Laione Silapelu Uá, -Livi Mafi

$
0
0

Pehē pe Silapelu Uá ia, ko e me'a kotoa pē ke vahe ma'ae fānaú

NUKU’ALOFA: ‘OKU ‘ikai ko ha me’a fo’ou eni ia ‘oku anga’aki ‘e he kalapu Silapelu Uá mei Ha’ateihó ‘enau vahe fakalaione ‘i ha faingamālie kuo nau ikuna mei ha fe’auhi ‘o tatau ai pē ko e hā ‘a e lahi ‘o e pa’anga ko iá.

Na’e ikuna foki ‘e he Silapelu Uá ‘a e pale $20,000 mei he fe’auhi manakoa ko ia ‘a Lavengamālié ‘a ia ko e fika ua ki he Ipú hili ‘enau ulungia 27-10 ‘i Toloa he fainolo ‘o e fe’auhí ke mole ai ‘enau ‘amanaki ki he pale ‘uluakí ko e $35,000, ka na’e kei tatau ai pē ia kapau na’a ikuna mo eni ‘e ‘ikai ke toe tuku ha silini ia ki ha fa’ahinga ‘uhinga ka ko hono vahe mo tufotufa ki he fānaú ‘o hangē ko e lau ‘a e Pulé, Seluini ‘Iloa.

“ Ko e taumu’a pē eni ia ‘a e Kalapú mei fuoloa, ko e ma’u ko ia ha pa’anga mei he fe’auhí, ‘oku ‘uhinga iá ko e pa’anga ia ‘a e fānaú he ko kinautolu ‘oku hela he fakamālohisinó mo fe’auhí pea ko hono ‘aí pē ko hono tufa mo vahe ma’a kinautolu ke si’i tokoni ki honau ngaahi ‘apí ki he ngaahi fatongia aí pehē ki he ni’ihi he fānaú ‘oku kei akó ‘a ia ‘e tokoni ai pē ki he’enau ngaahi me’a fakaakó.”

“ Pea ko e pale ko ia na’e ma’ú, ‘oku vahe pē mei he kapiteni ‘o a’u ki he si’i fa’ahinga ia na’e ‘ikai ke nau va’inga tu’otaha ka ‘oku nau ma’u fakamālohisino ‘o a’u ki he kakato ‘a e fe’auhí pea ko ha faka’ai’ai mo’oni ia kia kinautolu ke hokohoko atu neongo ‘oku ‘ikai ngāue’aki kinautolu pea na’e a’u pē ki he’emau kau lele vaí, na’e fakahounga’i ‘aupito ‘enau poupoú, na’a nau ‘inasi tatau kotoa pē.”

Ko e talu foki mei he 2008 ‘a e pukepuke mai ‘e he Silapelu 2 ‘a e hau mo e ipu ‘a Lavengamālié, pea ko e ta’u ni kuo hoko hake ‘a Toloa ki he taloní, ka neongo ení ‘oku fiefia pē ‘a e kōmiti ‘akapulu ia ‘a e Silá ‘i he tu’unga mā’olunga kuo nau a’usia he fe’auhi lahi mo manakoa ko ení neongo na’e ‘ikai ke ‘i ai ha ‘amanaki ki he ola ko ení.

“ Kiate au ko e me’a eni ko e foufou monū’ia pē,” ko e kamata fakamatala ia ‘a e faiakó, ‘Isileli Fatani ki he Nusipepá ni. “ ko e fu’u tu’unga mā’olunga ‘aupito eni kuo mau a’u ki aí ‘o fakatatau ki he tamaiki na’e kei toe maí, ko e tokolahi taha ia he timí ‘oku te’eki ke nau va’inga kinautolu he lēvolo international, mahalo ko Saia Palei pē ko e toko 7, ‘ikai ke hangē ia ko Toloá ko e fu’u Pule’anga mālohi, pea ‘oku mau fiefia ‘aupito ‘i he’emau a’u ki he fainoló neongo ko e tamaiki lelei na’e fai ‘a e falalá na’a nau mavahe atu, pea tokolahi mo e fa’ahinga na’e lavea, ka kiate au, ko e me’a fakafiefia mo’oni ke a’u ki he fainoló.”

Na’e to e fakahā foki ‘e he faiako ‘Ikale Tahi tutuku ‘a e Silá, ‘ene hounga’ia makehe mo’oni ki he fe’auhi mā’olunga kuo fokotu’u ‘e he Kōmiti ‘a Lavengamālié pea ‘oku ne tui ko e laumālie pehé ni ‘oku fiema’u ki he ‘Iunioni ‘Akapulu ‘a Tongá ke a’u ki ai hono fakalele ‘enau fe’auhí koe’uhí ka e laka kimu’a ‘a e lēvolo ‘o e fe’auhí.

“ ‘Oku ou fie ‘oatu ‘eku fakamālō mā’olunga mo’oni ki he Kōmiti ‘a Lavengamālié ‘i he fe’auhi lelei mo e pale lalahi ko ení, ‘a ia ko e me’a eni ‘oku ne pukepuke ‘a e tu’unga mā’olunga ‘o e fe’auhí, he ko e me’a eni ‘oku fie va’inga ai ‘a e tamaikí ko e mahino ko e lelei ‘a e palé pea te nau feilaulau he fakamālohisino pea hiki ai mo ‘enau va’ingá koe’uhí ko e sai ‘a e palé.” Ko ‘Isi ia.

Kaekehe, ‘oku teuteu lahi atu Silá ki ha fe’auhi pē ‘e vave ‘ene hoko mai, ka na’e pehē ‘e ‘Isí, ‘oku fai ‘a e fokotu’utu’u ‘a e kōmiti ke tua ‘a e timí ‘i ‘Okatopa – Tisema ki Nu’usila ke kau atu ki he fe’auhi Aoniú ‘a ia ko ha founga eni ke pukepuke ai ‘a e fānaú pea mo toe ‘unu hake ki ha fe’auhi ‘oku lēvolo mā’olunga angé.

Ko e vahe atu eni 'a e pa'anga 'a e fānaú

Viewing all 31 articles
Browse latest View live